Nezavisnost iračkog Kurdistana i izazovi nakon toga - spoznaja

Nezavisnost iračkog Kurdistana i izazovi nakon toga

Nezavisnost iračkog Kurdistana i izazovi nakon toga

Nus produkt današnjeg fundamentalizma u liku i djelu terorističke organizacije DAIŠ posljednjih godina se pretvorio u opasno sredstvo upravljanja krizama na Bliskom istoku.

Svojim destruktivnim potezima i rezultatima je u opasnost doveo sigurnost cijelog regiona i istovremeno stvorio nove prijetnje u razvoju izazova za cijeli region pa i šire, a među tim prijetnjama je širenje uticaja drugih formula i regionalnih igrača, tačnije Kurda, koji su danas dio inostrane politike gotovo svake snažnije regionalne i vanregionalne sile.

Bliski istok je isprepleten mnogobrojnim krizama – bezbjedonosnim, političkim, vjerskim i mezhebskim, etničkim i ideološkim – a također pati o mnogobrojnih problema u kulturnom i društvenom sektoru, a da ne govorimo o ekonomiji i vrijednostima. Svaka od ovih kriza i problema se manifestuje u različitim oblicima.

Kurdi su etnička skupina koja živi na teritorijama Iraka, Irana, Turske i Sirije i tokom posljednjih stoljeća su bili uticajni u vođenju domaćih politika u svojim zemljama. Irački Kurdi su odrastali u nestabilnom društvu ispunjenom mnogobrojnim problemima pa čak i oružanim sukobima i ratovima ali su posjedovali ipak bolju poziciju u odnosu na kurdsku populaciju u Turskoj i Siriji jer su imali mnogo veću i uticajniju ulogu u određivanju političkih smjernica u Iraku.

Ovaj proces je osnažen posljednjih godina, posebno nakon dolaska terorista DAIŠ-a u ovaj region. Upravo pojava DAIŠ-a i borba protiv tekfirijske skupine je rezultirala jačanju pozicije iračkih Kurda i posljednjih godina se sve više i više čuju bubnjevi koji pozivaju na nezavisnost. Irački Kurdi su odlučili da se okušaju i vide kakva će ih sudbina dočekati a posljednjih sedmica Mesud Barzani, predsjednik iračkog Kurdistana, je rekao da će 25. septembra održati referendum o nezavisnosti.

S tim u vezi je formiran Komitet za propagiranje referenduma i on je sa radom počeo 5. septembra dok je jedna od njegovih obaveza evidencija svih onih koji žele učestvovati na referendumu. Objavljeno je da će ova komisija evidenciju vršiti do 22. septembra. Čak su najavili pravne posljedice za sve one koji budu počeli svoje propagandne aktivnosti prije ranije usvojenog datuma.

Jasno je da se ovakvim aktivnostima snažno protive tri snažne regionalne zemlje – Iran, Turska i Sirija koje su svoje protivljenje predstavile direktno i indirektno.

Filozofija protivljenja ove tri zemlje sa održavanjem referenduma o nezavisnosti koji bi na koncu mogao rezultirati formiranjem nezavisnog Kurdistana, što bi svakako imalo velike posljedice u regionu i šire, jeste zbog prisustva kurdske populacije na njihovim teritorijama, što bi u budućnosti sve ove zemlje moglo dovesti u nezavidan položaj zbog eventualnog jačanja etničkog nacionalizma i želje za otcjepljenjem a to bi opet u konačnici moglo rezultirati jačanjem separatističkih poriva drugih etničkih skupina u ovim zemljama. Logično je da bi se ti događaji mogli reflektovati na cijeli region zapada Azije. Ne zaboravimo da je historija dala lakciju da su se lokalni sukobi i krize uvijek rađali u nekom manjem području u regionu i da su se kasnije širili na sve veći teritorij na kojem bi se nalazile mnoge zemlje. Ne zaboravimo da se takvo što desilo prije par godina kada je kao posljedica došlo do stvaranja terorističke skupine DAIŠ.

Iako je Irak još uvijek suočen sa posljedicama direktnog okršaja sa tekfirijskom skupinom DAIŠ i iako se te posljedice mogu vidjeti na svakom koraku, zaista je abnormalno i irealno formiranje nezavisne države Kurdistan u Iraku. Jasno je da bi ovaj potez mogao dovesti do još većih i opasnijih kriza a među njima je svakako i pitanje raspada lokalnih zemalja. Eventualno formiranje Kurdistana u Iraku bi dovelo do udaljavanja centralne vlade u Bagdadu od naftnihi polja na teritoriji te eventualno novoformirane države a istovremeno bi doveo do slabljenja nacionalne moći Iraka što u trenutnim uvjetima nikako nije u korist Iraka i regiona. Sa jedne strane Irak se bori protiv terorista DAIŠ-a, sa druge strane se bori za jačanje svog jedinstva i teritorijalne cjelovitosti dok se također bori za prolazak kroz trenzicijski period u kojem potrebuje domaću stabilnost.

U svakom slučaju, ono što se danas u Iraku smatra izazovom za sve ostale zemlje regiona zapada Azije se smatra snažnom prijetnjom.

I za Tursku, pitanje referenduma o nezavisnosti iračkog Kurdistana, što bi moglo dovesti do jačanja istih osjećaja i kod turskog kurdskog stanovništva, smatra se otvorenom prijetnjom. Drugim riječima kurdska populacija nastanjena na jugozapadu zemlje i u blizini sirijskih teritorija nastanjenim kurdskom populacijom uvijek je smatrana izvorom neprilika i geopolitičkih prijetnji. To je razlog zašto turski predsjednik Redžeb Tajjip Erdogan tvrdi da je održavanje referenduma o nezavisnosti velika i strateška greška. Svakako da bi formiranje Kurdistana u Iraku moglo dovesti do novih problema i u susjednoj Turskoj gdje bi se lokalno kurdsko stanovništvo moglo podići na borbu za istu ideju. To bi značilo stvaranje teške krize u Turskoj. A to bi opet, obzirom da je Turska veliki regionalni igrač, moglo dovesti do širenja krize i prijetnji i van regiona.

Iran, i pored svoje politike nemiješanja u unutrašnja pitanja svojih susjeda i drugih naroda i država, i sa kurdskom manjinom na zapadu zemlje, na pitanje nezavisnosti iračkog Kurdistana posmatra kao prijetnju jer zna da bi se taj potez pretvorio u veliku regionalnu krizu.

Stoga, formiranje nezavisnog Kurdistana u uvjetima kada je to možda jedna od najvećih želja kurdske populacije, a vidimo da neke velesile podržavaju ovaj projekat, može da se smatra jednom direktnom prijetnjom nacionalnom suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti ne samo Iraka nego i drugih regionalnih zemalja što bi opet moglo dovesti do stvaranja novih kriza – bezbjedonosnih, političkih, ekonomskih, etničkih i slično. To je razlog zašto se ovo pitanje posmatra sa velikom dozom preciznosti i predostrožnosti jer se zna da bi konačni produkt pozitivnog glasa na referendumu mogao dovesti do novih izazova za cijeli regioni i šire, iako je poznato da upravo sada region ima potrebu za mirom, bezbjednošću i stabilnosti.

kimija

Riječ kimija ima arapsko-perzijske korijene i označava vještinu uz pomoć koje se kamen pretvara u zlato... Uz nadu da će ovi tekstovi imati takav efekat, hvala Vam na čitanju!

Leave a Reply